Upotreba alkohola predstavlja jedan od vodećih preventabilnih faktora rizika za obolijevanje i preranu smrtnost na globalnom nivou. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), konzumacija alkohola odgovorna je za približno 2,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Većina smrtnih ishoda povezana je s nezaraznim bolestima, prvenstveno kardiovaskularnim i malignim oboljenjima, dok značajan udio čine povrede i zarazne bolesti. Muškarci su u znatno većem riziku od štetnih posljedica alkohola u odnosu na žene.
Posebno zabrinjava uticaj alkohola na zdravlje mlađe populacije. Procjenjuje se da je u starosnoj grupi 20-39 godina oko 13% svih smrtnih slučajeva povezano sa konzumacijom alkohola, što ukazuje na njegov značajan doprinos preranoj smrtnosti u radno sposobnom i reproduktivnom periodu. Evropska regija Svjetske zdravstvene organizacije i dalje bilježi najviši nivo potrošnje alkohola po glavi stanovnika u svijetu.
Alkohol doprinosi razvoju više od 200 različitih oboljenja, dok najmanje 30 njih ne bi postojalo bez njegove konzumacije. Toksični metaboliti alkohola oštećuju vitalne organe, uključujući mozak, jetru i srce, dovodeći do ozbiljnih funkcionalnih i organskih poremećaja. Njegovu kancerogenu ulogu jasno je potvrdila Međunarodna agencija za istraživanje raka, a procjenjuje se da je odgovoran za 4,4% svih novodijagnostikovanih malignih bolesti.
Pored fizičkih posljedica, konzumacija alkohola značajno utiče na mentalno zdravlje i socijalno funkcionisanje. Povezana je sa povećanim rizikom od depresije, anksioznosti i nasilja, kao i saobraćajnih nezgoda, smanjenom radnom produktivnošću i narušavanjem porodičnih i društvenih odnosa.
Savremene javnozdravstvene preporuke ukazuju da ne postoji bezbjedan nivo konzumacije alkohola, jer se rizik po zdravlje javlja već pri niskim nivoima unosa. U cilju smanjenja njegove upotrebe, SZO je usvojila Globalni akcioni plan za period 2022-2030, kojim se predviđa smanjenje potrošnje kroz mjere kao što su povećanje cijena alkoholnih pića, ograničavanje dostupnosti i marketinga, unapređenje kontrole vožnje pod uticajem alkohola, kao i razvoj programa ranog otkrivanja i liječenja poremećaja upotrebe alkohola.
Smanjenje upotrebe alkohola zahtijeva kontinuirano podizanje svijesti javnosti, jačanje zdravstvene pismenosti i sprovođenje efikasnih javnozdravstvenih politika. Sveobuhvatan i multisektorski pristup, koji uključuje zdravstveni sistem, obrazovne institucije, zakonodavne organe, lokalne zajednice i medije, ključan je za smanjenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica i unapređenje zdravlja stanovništva.
Povodom 1. aprila – Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma, Institut za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa NVO CAZAS i Medicinskim fakultetom, realizuje edukativne aktivnosti namijenjene studentima medicine, kao nastavak dugogodišnje saradnje usmjerene na podizanje svijesti o štetnim efektima alkohola i njegovim zdravstvenim i socio-ekonomskim posljedicama. Ovogodišnje aktivnosti fokusirane su na studente Medicinskog fakulteta kao važnu ciljnu grupu u promociji zdravih stilova života i prevenciji bolesti.
U skladu s preporukama SZO, naglasak je na osnaživanju budućih zdravstvenih radnika da stručno ukazuju na rizike povezane s konzumacijom alkohola, uz unapređenje znanja i kompetencija već tokom obrazovanja. U kontekstu poruke SZO povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja „Nauka u fokusu“, posebna pažnja usmjerena je na približavanje savremenih javnozdravstvenih saznanja studentima, kao i na razumijevanje šireg društvenog i komunikacijskog okvira upotrebe alkohola.
