U manastiru Savina i ove godine je služen parastos postradalima u Jasenovcu i ostalim logorima i stratištima u Drugom svjetskom ratu. Parastos je služio iguman Makarije uz sasluženje sveštenstva i monaštva arhijerejskog namjesništva Topaljsko-hercegnovskog, a u organizaciji Uprave manastira, Kola srpskih sestara Herceg Novi i NVO Srpski soko.
Kako je nakon parastosa kazao iguman Makarije, veliki Vladika Nikolaj Velimirović je, navodeći riječi Svetog pisma, rekao da se ne treba bojati onih koji ubijaju, nego onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu.
– Veliku istinu Jevanđelja vladika Nikolaj objašnjava i kaže da onaj koji ubija drugog ne ubija tog čovjeka, on ubija sebe. Ubica uvek ubija sebe, zato što je večni život podaren onima koji stradaju na pravdi Boga i svi oni koji polože život na pravdi Božijoj, u pravdi i vječnom životu, nasljeđuju vječni život, a ubice nasljeđuju vječno udaljenost od Boga. To je ono čega se treba plašiti i to je ono o čemu treba razmišljati, kazao je iguman.
Za nas je važno da shvatimo da je čovjek samo čovjek kada voli, pomaže i strada za svog bližnjeg.
– Sve ostalo je nečovještvo. Ljudi koji imaju razum, kada pređu granicu razuma, kada zgaze lik Božji koji je u njima, koju je Bog utkao svojim rođenjem, on postaje gori od svake životinje. Zato moramo da pazimo na to. Naš narod u svojoj istoriji nije uništavao druge, želio da drugi ljudi nestanu, nego su uvijek bili bratoljubivi, gostoljubivi, spremni da dočekaju svakog u svom srcu, i u svom domu. To je vrlina istinskog čovjeka koji veruje prije svega u Boga, istakao je iguman Makarije.
Danas se naročito treba sjetiti strašnih žrtava koje je podnio srpski narod kroz čitavu istoriju.
– Jer Bog nas je stavio u istorijsku ulogu da prije svega budemo narod svetosavski koji svjedoči živoga Boga, a svjedočiti živog Boga znači živjeti evanđelski, voljeti svog bližnjeg, voljeti čak i onog ko te ubija. To znači biti istinski hrišćanin, moliti se za onoga ko ti čini zlo. Kako je to moguće? Pa moguće je samo Hristom, istakao je iguman Makarije.
U logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700 000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500 000 Srba, 40 000 Roma, 33 000 Jevreja, 127 000 antifašista. U Jasenovcu je prema dostupnim podacima spomen područja Gradina, ubijeno i 20 000 djece.
